Žene u većoj meri prepoznaju šire posledice zloupotrebe tehnologije i smatraju da bi nadležni regulatorni organi trebalo da budu odgovorni za rešavanje ovog problema! Prema istraživanju internog centra kompanije Kaspersky za istraživanje tržišta* sprovedenog u Srbji i jos 18 zemalja, žene češće od muškaraca očekuju da će zloupotreba posredstvom tehnologije imati posledice koje prevazilaze digitalni svet. Takođe, žene češće smatraju da je zloupotreba tehnologije problem koji zahteva delovanje na nivou državnih institucija.
Zloupotreba omogućena tehnologijom ili zloupotreba posredstvom tehnologije podrazumeva svaki oblik nasilnog ili zlostavljačkog ponašanja koji je omogućen ili dodatno intenziviran upotrebom digitalnih tehnologija, kao što su internet, pametni telefoni, platforme društvenih mreža i drugi elektronski uređaji. Ovaj oblik zloupotrebe obuhvata širok spektar štetnih ponašanja, uključujući, ali ne ograničavajući se na sajber-proganjanje, uznemiravanje na internetu, digitalnu manipulaciju i širenje štetnog sadržaja čiji je cilj kontrolisanje, povređivanje ili zastrašivanje žrtve.
Uoči Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama, kompanija Kaspersky objavljuje rezultate koji pokazuju da žene češće od muškaraca prepoznaju mogućnost da se zloupotreba tehnologije prenese iz digitalnog u fizičko okruženje i dovede do posledica u stvarnom životu. Čak 55% žena prepoznalo je mogućnost nastanka fizičkih posledica — uključujući eskalaciju nasilja u stvarnom svetu, fizičko nasilje koje vrši počinilac i zdravstvene probleme povezane sa stresom — u poređenju sa 48% muškaraca. Žene su takođe češće prepoznavale potencijalne psihološke posledice, kao što su stres, depresija i trauma (81% žena naspram 77% muškaraca).
Istraživanje sprovedeno u Srbiji i još 18 zemalja je pokazalo i razlike između polova u stavovima o tome ko bi trebalo da bude odgovoran za rešavanje ovog problema. Najmanje 44% žena smatra da zloupotrebu tehnologije treba tretirati kao pitanje od javnog interesa, koje zahteva regulisanje na nivou države, u poređenju sa 36% muškaraca. Istovremeno, muškarci češće smatraju da je reč o ličnom problemu koji bi prvenstveno trebalo da rešavaju osobe koje su neposredno uključene u situaciju. Čak 21% muškaraca izjavilo je da bi pojedinci sami trebalo da budu odgovorni za sopstvenu bezbednost i osećaj sigurnosti na internetu, u poređenju sa 15% žena.
Posmatrani u celini, ovi rezultati ukazuju na to da žene češće prepoznaju zloupotrebu tehnologije kao problem čije posledice mogu prevazići okvire pojedinačnih digitalnih interakcija i koji može zahtevati širi društveni i institucionalni odgovor.
„Ono što zloupotrebu tehnologije čini posebno zabrinjavajućom jeste činjenica da pristup digitalnim resursima počiniocu može omogućiti uvid i u nečiji život van digitalnog okruženja. Pristup podacima o lokaciji, nalozima, uređajima ili povezanim uslugama može se koristiti za praćenje nečijeg kretanja, komunikacije i svakodnevnih aktivnosti. To objašnjava zašto granica između digitalnog i fizičkog nasilja može postajati sve nejasnija. Zbog toga je važno ne samo prepoznati sumnjive aktivnosti u digitalnom okruženju već i razumeti kako kompromitovan pristup uređajima ili alati za nadzor mogu ugroziti nečiju bezbednost i izvan samog uređaja“, izjavila je Tatjana Šiškova, vršilac dužnosti rukovodioca Istraživačkog centra za Latinsku Ameriku i Evropu u okviru Globalnog istraživačkog i analitičkog tima kompanije Kaspersky (GReAT).
„Ovi rezultati ukazuju na to zbog čega zloupotrebu omogućenu tehnologijom ne bi trebalo posmatrati isključivo kao pitanje individualne bezbednosti na internetu. Kada štetno ponašanje u digitalnom okruženju može uticati na nečije međuljudske odnose, autonomiju i fizičku bezbednost, prebacivanje odgovornosti isključivo na osobu koja trpi nasilje nije dovoljno. Činjenica da žene češće prepoznaju i potencijalne posledice u stvarnom svetu i potrebu za uključivanjem državnih institucija ukazuje na značaj sveobuhvatnijeg pristupa — pristupa koji objedinjuje regulatorne mere, bezbednije projektovanje tehnologije, dostupne usluge podrške i veće institucionalno prepoznavanje načina na koje se digitalno i nasilje u stvarnom okruženju mogu međusobno preplitati“, izjavila je dr Leonie Maria Tanczer, vanredna profesorka na Katedri za računarstvo Univerzitetskog koledža u Londonu (UCL) i rukovodilac Laboratorije za istraživanje roda i tehnologije pri toj katedri.
Ovi rezultati nadovezuju se na šire globalno istraživanje kompanije Kaspersky o zloupotrebi tehnologije sprovedeno u Srbiiji i još 18 zemalja. Više informacija o istraživanju i ranije objavljenim rezultatima dostupno je u dvodelnom izveštaju:
Prvi deo: https://lp.kaspersky.com/global/tech-enabled-abuse-1/
Drugi deo: https://lp.kaspersky.com/global/tech-enabled-abuse-2/
Stručnjaci kompanije Kaspersky pripremili su i praktičnu kontrolnu listu sa detaljnim uputstvima, koja korisnicima pomaže da provere svoje iOS i Android uređaje i utvrde postoje li potencijalni znaci prisustva aplikacija za tajni nadzor ili špijunskog softvera. Više informacija dostupno je ovde.
Preporuke za osobe koje su možda izložene zloupotrebi posredstvom tehnologije:
- Prepoznajte znakove zloupotrebe. Zloupotreba posredstvom tehnologije može obuhvatati kontrolisanje ponašanja, kontinuirani nadzor, uznemiravanje, pretnje, lažno predstavljanje ili pokušaje ograničavanja pristupa informacijama, komunikaciji ili finansijskim sredstvima.
- Digitalne incidente shvatite ozbiljno. Nasilje koje započne na internetu može uticati na odnose u stvarnom životu i ličnu bezbednost, naročito kada se štetno ponašanje vremenom intenzivira.
- Dokumentujte incidente, ukoliko to možete učiniti bezbedno. Snimci ekrana, poruke, datumi i drugi zapisi mogu biti korisni prilikom traženja stručne, pravne ili institucionalne podrške.
- Budite oprezni ukoliko sumnjate na prisustvo softvera za tajni nadzor. Neposredno uklanjanje softvera za koji sumnjate da se koristi za nadzor može upozoriti počinioca i potencijalno dovesti do eskalacije situacije. Kada god je to moguće, najpre upotrebite uređaj od poverenja kako biste zatražili savet stručnjaka.
- Razmotrite upotrebu pouzdanih bezbednosnih alata za otkrivanje potencijalnih pretnji. Na primer, funkcija „Who’s Spying on Me“ kompanije Kaspersky (dostupna u Android aplikacijama) može da identifikuje softver za tajni nadzor, sumnjive aplikacije sa mogućnostima nadzora, pa čak i nepoznate Bluetooth uređaje koji se mogu koristiti za praćenje osobe u fizičkom okruženju. Ovakvi alati mogu upozoriti korisnike na prisustvo softvera koji možda neovlašćeno pristupa osetljivim podacima, uključujući podatke o lokaciji, poruke, istoriju poziva, aktivnosti pregledanja interneta ili unose sa tastature.
- Obratite se organizaciji koja pruža podršku žrtvama nasilja u porodici ili osobama izloženim softverskom nadzoru radi dobijanja individualizovanih saveta. Najbližu organizaciju možete pronaći putem veb-sajta Koalicije za borbu protiv softvera za tajni nadzor.
Prepoznajući sve veće rizike koje predstavlja softver za tajni nadzor, kao i potrebu za koordinisanim odgovorom na ovaj oblik zloupotrebe, kompanija Kaspersky jedan je od suosnivača Koalicije za borbu protiv softvera za tajni nadzor. Reč je o međunarodnoj radnoj grupi koja se bori protiv upotrebe softvera za tajni nadzor i nasilja u porodici. Koalicija okuplja privatne IT kompanije, nevladine organizacije, istraživačke institucije i organe za sprovođenje zakona, sa ciljem suzbijanja sajber-proganjanja i pružanja pomoći žrtvama nasilja u digitalnom okruženju.
* Istraživanje je sproveo interni centar kompanije Kaspersky za istraživanje tržišta na uzorku od 7.600 ispitanika iz 19 zemalja: Austrije, Brazila, Kine, Kolumbije, Francuske, Nemačke, Grčke, Indije, Indonezije, Italije, Malezije, Meksika, Maroka, Portugala, Rusije, Srbije, Španije, Ujedinjenog Kraljevstva i Sjedinjenih Američkih Država.
