Miljan Stamenković, Mambu: Promene u finansijskom sektoru u Srbiji su kozmetičke

Intervju Datum: 05.11.2020.
Miljan Stamenković, Mambu: Promene u finansijskom sektoru u Srbiji su kozmetičke

"Kako digitalizacija uzima sve više maha, svedoci smo osnivanja sve više digitalnih banaka i “challenger” banaka širom sveta. Za većinu finansijskih institucija ova vrtoglava promena može da se shvati kao egizistencijalna pretnja. Ali za neke banke, bilo da su u pitanju “start-up” ili banke sa novim modelima poslovanja, ova promena nije nikakva pretnja. Naprotiv, one ovu promenu vide kao priliku za pronalaženjem novih modela poslovanja prilagođenim digitalnom bankarstvu“, kaže Miljan Stamenković, regionalni direktor prodaje Mambu bankarske platforme u intervjuu za onlajn magazin Sveonovcu.

On dodaje da osim novih modela poslovanja, nove digitalne banke takođe imaju drugačiji pristup u kreiranju svojih tehnoloških platformi. „Umesto posedovanja sistema u sopstvenim data centrima, nove banke kreiraju otvorene ekosisteme u cilju stvaranja i širenja partnerstava sa finansijskim institucijama i drugim partnerima. U suštini, vidimo da sve više digitalnih banaka i finansijskih institucija funkcioniše sličnije tehnološkim kompanijama, nego postojećim bankama“, kaže Stamenković.

 

Šta mislite, da li su banke i fintech kompanije konkurencija ili partneri?

Prošli su dani kada su banke posmatrale fintech kompanije kao svoju konkurenciju. Ukoliko banke to ne vide tako, onda su njihovi dani odavno odbrojani!

Kako konkurencija između finansijskih subjekata postaje agresivnija, sve je veća potreba za agilnim rešenjima koja će im omogućiti brže prilagođavanje i diferencijaciju na trižištu. To je jedan od značajnih razloga zbog koga banke sve više sklapaju partnerstva sa fintech kompanijama koje se fokusiraju na pojedinačne i specifične potrebe kranjih korisnika. Kao rezultat toga, kupci će po prvi put imati stvarne izbore – izbore koji će dodati vrednost njihovom bankarskom iskustvu, pa čak i životu.

Primera ima mnogo. Sve je više banka koje sklapaju partnerstvo sa fintech kompanijom TransferWise, koja pruža novi pristup kako bi klijentima omogućila bezbedno slanje i primanje novca iz inostranstva bez visokih naknada. Ili na primer kompanija Currencycloud koja omogućava bankama da izgrade nove tokove prihoda koristeći devizne doznake u realnom vremenu, a sve to u svrhu poboljšanja kvaliteta usluga kranjem korisniku.

 

U nekim zemljama koje su praktično već postale "cashless društva" postoje pokreti za vraćanje keša. Kako Vi vidite u tom smislu svet u budućnosti? Dokle, će stići digitalna transformacija? Da li će uvek ostati i potreba za kontaktom, jer mnogi ljudi vole da popričaju sa svojim savetnikom?

Porast fintech kompanija omogućio je finansijskim institucijama i bankama da nude digitalne usluge prilagođene potrebama svakog kupca. U saradnji sa fintech kompanijama, banke sada nude napredna digitalna rešenja koja su fleksibilna, sigurna, omogućavaju bankama da promene način na koji se obavljaju transakcije.

U prošlosti, ukoliko ste zaboravili novčanik kod kuće, morali biste se vratiti kući po njega. Danas, tehnički potkovane i obrazovane generacije podrazumevaju nešto sasvim drugo pod terminom “novčanik” – to može biti njihov mobilni telefon koji sadrži virtuelne kartice ili držač platnih kartica.

Međutim, pored “low-touch” usluga, prevashodno namenjenih stanovništvu i privredi, koje koriste elektronske kanale, u svetu finansijskih usluga postoji potreba i za “high-touch” uslugama za posebnu kategoriju klijenata u privatnom bankarstvu. Interesantno je videti da je čak i u ovoj sferi poslovanja sve više virtuelnih savetnika i digitalnih kanala koji se koriste u ove svrhe.

 

Drugi važan segment finansijskog tržišta jeste osiguranje, koje takođe ima jaku konkurenciju u novim tehnološkim kompanijama. Koliko brzo, prema Vašem mišljenju, evropski osiguravači usvajaju nove tehnologije? Da li su kupili kartu za voz digitalizacije odnosno koliko brzo se kreću?

Mnoga istraživanja koja prate proces digitalne transformacije različitih sektora pokazuju, nažalost, da osiguravajuće kuće značajno kaskaju za drugim sektorima, kao na primer bankarstvom. Često se kao razlog može videti nedostatak pritiska koji obično dolazi od kranjih korisnika.

Korisnici finansijskih usluga s jedne strane postaju sve više tehnički potkovani i obrazovani, a sa druge sve više žele da imaju ista ili slična iskustva nezavisno od industrijskog sektora. Za većinu osiguravajućih kuća ispunjenje očekivanja zahtevnih korisnika i potpuno iskorišćavanje potencijala digitalizacije izgleda kao nepremostiv zadatak. Ovo je prevashodno zbog prevelikih prepreka, kao što su zastareli modeli poslovanja i tehnologije na kojima su zasnovani.

Međutim, osiguravajući sektor takođe ima svetlu budućnost, jer je sve više Insurtech kompanija čija rešenja omogućavaju osiguravajućim kućama da se oslobode zastarelih tehnologija, ali i zastarelih načina razmišljanja. Sjajan primer je kompanija pod imenom Lemonade, koja menja načine na koji osiguranici kupuju polise osiguranja i komuniciraju sa osiguravajućom kućom.

 

Pratite li finansijsko tržište u Srbiji? Gde je srpski finansijski sektor kada je digitalna transformacija u pitanju? Kako biste ga opisali?

Finansijsko tržište u Srbiji prolazi kroz proces dalje konsolidacije, što je u skladu sa trendovima u mnogim zemaljama, bar kada su veće banke u pitanju. Međutim to nema veći uticaj na donošenje novih modela poslovanja i inovativnih usluga za kranje korisnike. Naprotiv, sve je više kozmetičkih promena koje podrazumevaju usluge kao sto su beskontaktna plaćanja (predstavljena pre više od jedne decenije), personal finance management (PFM) koja omogućavaju uvid u finansije pojedinaca, i sl.

Ono što bi iz korena moglo da promeni finansijsko tržište u Srbiji je saradnja sa Narodnom bankom Srbije i sprovođenje odredbi zakona o novim dozvolama za rad banaka. Ukoliko bi videli veći broj prijava za osnivanje novih banaka - novih igrača na tržištu, kao i novih pružalaca platnih usluga, to bi nateralo sadašnje banke da promene svoje modele poslovanja i pruže usluge i korisnička iskustva prilagođena današnjim potrebama krajnjih korisnika. Bivsa Telenor Banka, danas Mobi Banka je sjajan primer kako se tako nešto može sprovesti u delo – kombinovanjem telekom i finansijskih usluga u jedno.

 

Možete li da nam objasnite šta je specifičnost Mambu bankarske platforme?

Mambu platforma omogućava bankama i fintech kompanijama da imaju novi pristup u izgradnji svojih tehnoloških platformi. Mambu ovaj pristup naziva “Composable Banking”. On podrazumeva tehnologiju zasnovanu na cloud rešenjima koja omogućava finansijskim institucijama dizajn i isporuku novih digitalnih usluga i korisničkih iskustava.

Ono po čemu je Mambu platforma jedinstvena je način na koji odgovara na potrebe korisnika, danas i u budućnosti. Nekada su banke bile napravljene kao zatvoreni sistemi koji su otporni na spoljne uticaje. Ideja je bila da se tehnologije i sistemi koje banke koriste izoluju od ostatka virtuelnog sveta što je više moguće. U prošlosti je takav pristup omogućavao da banke budu “sigurne”.

Međutim, finansijski sektor, kao i tehnologija koja se koristi u njemu, značajno se izmenio. Sada vidimo mnoge finansijske insitucije, kao sto je npr. najveća evropska digitalna banka N26, koje grade svoje tehnološke platforme po uzoru na otvorene ekosisteme koji im omogućavaju da sklapaju partnerstva i nude finansijske i druge usluge koje njihovi klijenti zahtevaju.

 

Svedoci smo sve više sajber napada, posebno na finansijske institucije. Koliko je cloud na kom Mambu počiva, siguran u tom smislu?

Bankovno poslovanje u cloud-u omogućuje organizacijama inovacije i stalno prilagođavanje uslovima tržišta koji se stalno menjaju. Cloud tehnologija je sigurna i stabilna, ali agilna i fleksibilna. Za razliku od prošlosti, gde je poslovnim i IT timovima u banci trebalo 6-9 meseci da donesu novu uslugu na tržište, sada je bankama omogućeno da u roku od nekoliko sati konfigurišu proizvode i usluge kako bi uzele u obzir nove propise ili neočekivane poslovne zahteve. Dugoročno gledano, to ne samo da smanjuje rizik već i minimizuje sveukupne troškove.

Ovo prepoznaju i regulatorni organi širom sveta – od modernih i progresivnih centralnih banaka u zapadnoj Evropi, sve do, nekada, zatvorenih i skeptičnih centralnih banaka u drugim delovima sveta koje se sada takmiče da pruže atraktivno okruženje bankama koje nude isključivo digitalne usluge i koriste brza, pristupna i pre svega rešenja zasnovana na cloud tehnologijama.

 

Šta u smislu korisničkog iskustva pruža Mambu platforma? U čemu je njena razlika u odnosu na slične platforme?

Jedinstvenost Mambu platforme je u tome da omogućuje svim klijentima pristup istom skupu usluga, gde god da se nalaze. Iskustvo u različitim kompanijama i regijama pomaže svim Mambu klijentima da nauče jedni od drugih i na taj način pruže nove i inovativne usluge na svom trižištu.

Takođe, Mambu platforma nema zastoja u radu (zero downtime model). Česti su slučajevi u finansijskom sektoru gde se kranji korisnici susreću sa činjenicom da je “sistem pao”. U svetu cloud rešenja koja su dostupna 24/7 i imaju ugovor o nivou usluge (SLA) 99,99% tako nešto je nezamislivo. Vaša banka je uvek onlajn i uz vas.

Ono što je najvažnije je "time to market". Zamislite sledeći scenario – od trenutka sklapanja partnertva sa Mambu-om, vaša bankarska platforma je u cloud-u i spremna za upotrebu istog dana. Za razliku od zastarelih rešenja koja zahtevaju dugotrajne i skupocene implementacije, neretko i duže od par godina, Mambu omogućava finansijskim institucijama go-live nakon samo nekoliko nedelja od početka projekta.

Intervju


Ostale objave iz ove kategorije:

Miljan Stamenković, Mambu: Promene u finansijskom sektoru u Srbiji su kozmetičke
Jelena Parojčić, Galenika: Održivo poslovanje - obavezan deo kulture kompanije

mar 13, 2024

„Farmaceutska industrija može da pruži značajan doprinos zaštiti životne sredine prihvatanjem održivih strategija kao što su zelena hemija, smanjenje otpada, energetska efikasnost, odgovorni dobavljači, ekološki prihvatljivo..

Pročitaj više...

Miljan Stamenković, Mambu: Promene u finansijskom sektoru u Srbiji su kozmetičke
Dejan Đokić, ASEE: Smanjenje broja zaposlenih u IT industriji nije kriza, već normalizacija

jul 7, 2023

Dejan Đokić, član Upravnog odbora kompanije ASEE Srbija , izjavio je za Tanjug da nedavno smanjenje broja zaposlenih u domaćem IT sektoru istovremeno podrazumeva i normalizaciju..

Pročitaj više...

Miljan Stamenković, Mambu: Promene u finansijskom sektoru u Srbiji su kozmetičke
Radovan Nikčević, UNDP: Podrška za najhrabrije

apr 6, 2023

Zemlje Zapadnog Balkana su se, potpisujući Sofijsku deklaraciju o Zelenoj agendi (kao deo Evropskog zelenog plana), još krajem 2020. obavezale da će zajedno sa EU raditi na tome da do 2050. godine Evropa bude klimatski neutralan..

Pročitaj više...

Miljan Stamenković, Mambu: Promene u finansijskom sektoru u Srbiji su kozmetičke
Dejan Kovačević: Digitalizacija i budućnost zdravstva

okt 11, 2022

Nove tehnologije utiču na sve segmente života i menjaju ga tako da nam obavljanje aktivnosti postaje brže i jednostavnije. Jedna od oblasti je i zdravstveni sistem, gde je proces digitalizacije u Srbiji počeo usvajanjem Programa digitalizacije zdravstva..

Pročitaj više...